Početna stranica
Pretraživač  
   
Kategorije  
   Beletristika 
 Zbirka pripovijedaka 
 Pravni priručnici 
 Stručna literatura 
 Vrt i cvijeće 
 Putopisi 
 Književnost 
 Biologija, zoologija 
 CD-ROM izdanja 
 Klasici 
 Suvremeni pisci 
 Trileri 
 Povijesni roman 
 Kriminalistička književnost 
 Ljubavna književnost 
 Priručnici i enciklopedije 
 Popularna literatura 
 Za najmlađe 
 Dječja literatura 
 Za djecu i mlade 
 Obiteljska biblioteka D&K 
 Popularna psihologija 
 Politika, povijest 
 Filozofija 
 Religija,ezoterija,alternativa 
 Ekonomija, business 
 Arhitektura, građevinarstvo 
 Informatika 
 Sport 
 Briga o zdravlju 
 Kulinarstvo 
 Naša najljepša - Kuhinja 
 Turistički vodiči 
 Humor 
 Astrologija 
 ZF & fantasy 
 Monografije 
 Rječnici 
 Lingvistika 
 Publicistika 
 Znanost, pirodna znanost, društvena znanost 
 Humanističke znanosti 
 Biografije, autobiografije 
 Umjetnost 
 Ostalo 
 Pretplata 
 Posebna ponuda 
 Autokarte i planovi 
 
 
 
 
Slikarski priručnik Moja košarica
Moje narudžbe
Osobni podaci
Početna stranica Prijavite se Pošaljite nam poruku Pomoć pri kupnji Saznajte više o Dušević & Kršovnik d.o.o.  
20.10.2017..
 
Detalji o knjizi
Naslov: POD STARIMI KROVI
Autor: Ksaver Šandor Gjalski
Kategorija: Klasici
Cijena: 140,00 Kn
Popust: -35%
Vaša cijena: 91,00 Kn
Dodaj u košaricu
   
 
 
O autoru..
Ksaver Šandor Gjalski
Obilno i zaista raznovrsno romansijersko-pripovjedačko djelo Gjalskoga nastajalo je punih pedeset godina. U tih pola stoljeća odigrali su se na hrvatskoj književnoj i političkoj pozornici mnogi događaji koji su utjecali i na život i na svijest hrvatskog čovjeka, a Gjalski nije bio samo njihov opservator koji o njima ostavlja književni dokument, nego je često i sam sudjelovao u njima. U mladosti pravaš, potom narodnjak, završio je svoju činovničku karijeru prije vremena, ne uznapredovavši na hijerarhijskoj ljestvici ni za pola stepenice. Od 1878. do 1898. službovao je kao kotarski pristav u Koprivnici, Osijeku, Virovitici, Pakracu, Sisku i Sušaku, potom je u istom svojstvu premješten k Zemaljskoj vladi u Zagrebu. Nepoćudan grofu Khuenu, on ga je najzad umirovio s jedva navršenih dvadeset godina službe. »Vječni pristav«, kako su ga tada nazvali, dovršio je »svoju tužnu beamtersku karijeru i preselio se na svoju domaju, u stari moj rođeni i rodni dom Gredice«, kako je sam poslije napisao u svojoj autobiografiji. Duhovno vezan uz taj svoj drevni plemićki zamak, Gjalski je u njemu našao s jedne strane mir, a s druge brojne poticaje za nova djela. I ona ne izostaju. Živo sudjeluje u književnom i kulturnom životu, 1903. postaje urednikom »Savremenika« zajedno s Milivojem Dežmanom Ivanovim, stoje znak da su tadašnji »mladi« smatrali Gjalskoga svojim piscem. I mladi Nehajev, u prvom broju svoga časopisa »Lovor«, potvrdio je to čuvenom izjavom: »Gjalski. - Eto, to je moj program«. A da su ga podjednako cijenili i »stari«, dokazuje njegov istodobni izbor za počasnoga člana Akademije, kao i izbor za predsjednika Društva hrvatskih književnika, koju dužnost je obavljao od 1909. do 1918. Sudjeluje i u političkom životu. »Godine 1906. bio sam kano član napredne stranke i hrvatsko-srpske koalicije izabran u Petrinji i petrinjskom kotaru kano narodni zastupnik. Kano takav budem izabran i u zajednički ugarsko-hrvatski sabor«, napisao je u svojoj autobiografiji. Onda je izbio Prvi svjetski rat, a krajem godine 1917. vlada bana Mihalovića i podbana Kriškovića imenovala ga je velikim županom županije zagrebačke i grada Karlovca. Početkom 1919. izabran je u Privremeno narodno predstavništvo u Beogradu, a malo zatim je ponovno umirovljen kao veliki župan. Vjerujući u zajedničku državu Južnih Slavena s puno naivnog idealizma, Gjalski je upravo sada, u Beogradu, kao član parlamenta, otkrio svoju kobnu životnu zabludu i priznao je u romanu Pronevjereni ideali, posljednjem njegovu romanu i jednom od posljednjih njegovih književnih radova uopće. Taj golemi opus, koji je nastajao tijekom tih pola stoljeća i reagirao ne toliko na same događaje koji su to vrijeme ispunili koliko na raspoloženja i misli koji su se u piscu razvijali pod njihovim utjecajem, kristalizira se u nekoliko cjelina: prvu čine pripovijesti s regionalnim temama iz Hrvatskog zagorja (knjige Pod starimi krovivi, Iz varmeđinskih dana); drugu opsežni povijesni romani i novele (Osvit, Za materinsku riječ, Tri pripovijesti bez naslova, Dolazak Hrvata); treću pripovijetke i romani s aktualnim društvenim temama (Bijednepriče, Radmilović, Đurđica Agićeva, pa pripovijest Životopis jedne ekselencije, koju bismo kao izrazitu satiru mogli unijeti i u grupu političke proze); četvrtu romani i pripovijetke s filozofskom podlogom, utemeljene na psihologiziranju i misticizmu (Janko Borislavić, Tajinstvene priče, medu kojima je najpoznatija San doktora Mišića); uz ovu skupinu valja odmah spomenuti i nj
 
Vaši komentari..


 
Izdvajamo
INFO TELEFON

+385 (0)51 - 301 152

ponedjeljak - subota
08 - 20 h


Pročitajte prva poglavlja odabranih naslova!
 
© 2001.-2017 . Dušević & Kršovnik d.o.o., BUTIGA Web Shop